
U središtu svakog sporazuma o surogatnom majčinstvu nalazi se ugovor u kojem se susreću ekonomski interesi i osobne želje. Upravo se tu očituje važna proturječnost: rođenje djeteta, koje se tiče emocionalnih i ljudskih veza, odvija se posredstvom novca, tržišta, laboratorija, kataloga i ugovora. Trudnoća i rođenje tako postaju dijelom ekonomskog sporazuma u kojem se kupuju usluge povezane s prokreacijom, a postoji opasnost da se dijete smatra dijelom onoga što se kupuje.
Upravo se u ugovoru očituje nejednakost među stranama: s jedne strane, oni koji raspolažu financijskim sredstvima za ugovaranje trudnoće; s druge, žena koja iznosi trudnoću i koja se može naći u ranjivijem položaju, osobito zbog ekonomskih ili društvenih razloga. Ta razlika može utjecati na slobodu izbora, mogućnost pregovaranja o uvjetima sporazuma i moć odlučivanja tijekom trudnoće.
Sloboda sklapanja ugovora temeljno je načelo demokratskih društava, ali ne može biti apsolutna. U suvremenom pravu ona je podređena poštovanju dostojanstva, tjelesnog integriteta i slobode uključenih osoba. Država, kao jamac općega dobra, mora postaviti etičke i pravne granice kako bi spriječila da ugovaranje postane sredstvo dominacije ili iskorištavanja.
Ova ograničenja ne niječu slobodu: ona je omogućuju.
Granice postavljene radi zaštite osobe omogućuju da se ugovorni odnosi razvijaju na pravedan i uravnotežen način.
Zabrana prodaje organa ili dijelova tijela, čak i uz pristanak, pokazuje da se ne može svime trgovati. Isto tako, propisi kojima se u različitim pravnim sustavima zabranjuje ili ograničava kupoprodaja seksualnih usluga podsjećaju na načelo prema kojemu se ljudsko tijelo ne bi smjelo svoditi na robu, čak ni kada postoji sporazum među stranama.
Nejednakosti u ugovorima o surogatnom majčinstvu
Surogatno majčinstvo razotkriva duboke nejednakosti:
- neravnotežu moći između osoba koje pripadaju različitim društvenim slojevima;
- koncentraciju zdravstvenih rizika na ženu koja iznosi trudnoću;
- rizik da neka temeljna prava djeteta neće biti primjereno zaštićena.
Što se tiče ovog posljednjeg aspekta, postavlja se pitanje djetetova prava da zna svoje podrijetlo i svoju biološku povijest, osobito u slučajevima kada identitet takozvanog „donatora” ostane anoniman.
Postavlja se i pitanje zaštite djetetova prava na održavanje odnosa s osobama uključenima u njegovo rođenje, a osobito sa ženom koja ga je nosila devet mjeseci. Kontakt s majkom i dojenje također mogu biti važni za uspostavu emocionalne veze i djetetov razvoj.
Ograničenja ugovora i socijalna pravednost
Kao što nije moguće valjano sklopiti ugovor čiji je predmet počinjenje kaznenog djela, tako i ograničenja slobode ugovaranja u surogatnom majčinstvu — za koja se nadamo da će se pretvoriti u zabrane — imaju za cilj zaštitu pravednosti i ljudskog dostojanstva.
Iskustva žena koje sudjeluju u surogatnom majčinstvu pokazuju koliko je važno propitati odnos između slobode ugovaranja, ekonomskih uvjeta i zaštite osobe. Tržišna se logika ne može smatrati dostatnim jamstvom poštovanja dostojanstva, zdravlja i prava svih uključenih osoba.
Regulacija, altruizam i globalna dimenzija
Neki zagovaraju potrebu za strožom regulacijom ili promiču altruistično surogatno majčinstvo. Ipak, i u tom obliku surogatnog majčinstva ostaju otvorena važna pitanja koja se odnose na ženinu slobodu izbora, njezinu moguću ranjivost i zaštitu djetetovih prava.
Na međunarodnoj razini prekogranično surogatno majčinstvo može produbiti nejednakosti, osobito kada su žene koje žive u teškim ekonomskim uvjetima uključene u reproduktivne postupke koje naručuju znatno imućnije osobe, pa i one iz zapadnih zemalja.
Kada ekonomska potreba utječe na mogućnost slobodnog izbora, postoji opasnost od održavanja obrazaca iskorištavanja i nejednakosti koji podsjećaju na one iz kolonijalne prošlosti.
Prema ovom gledištu, odgovor se ne sastoji u povećanju učinkovitosti tržišta reprodukcije, nego u stvaranju društvenih i ekonomskih uvjeta koji će spriječiti da materijalne teškoće postanu sredstvo pritiska na tijelo i odluke ljudi.
Zaključak: prema univerzalnoj zaštiti ljudskog dostojanstva
Mnoge odredbe sadržane u ugovorima o surogatnom majčinstvu mogu otvoriti ozbiljna etička i pravna pitanja, osobito kada utječu na prava i interese djeteta. Stoga smatramo nužnim da se odredbe kojima se povređuju temeljna prava podvrgnu strogoj pravnoj kontroli te, ako su za to ispunjene pretpostavke, proglase ništavnima.
Među pitanjima kojima se treba posvetiti nalaze se zaštita djetetova prava da zna svoje podrijetlo, obveze priznavanja roditeljstva i uzdržavanja te mogućnost očuvanja kontinuiteta emocionalnih veza s osobama uključenima u njegovo rođenje, kada je to u njegovu interesu.
Nadamo se da će regulacija surogatnog majčinstva na međunarodnoj razini postupno postajati restriktivnija, sve do svjetske zabrane te prakse.
Smatramo nužnim preispitati, uz surogatno majčinstvo, i dopuštenost heterologne oplodnje u svim njezinim oblicima, podvrgavajući obje prakse temeljitoj etičkoj i pravnoj procjeni.
Paolo Botti
© Tutti i diritti riservati. Riproduzione consentita solo chiedendo permesso a info@amicidilazzaro.it
(non verrà concesso a siti con pubblicità/ads o per usi commerciali)
© All rights reserved. Reproduction allowed only with permission from info@amicidilazzaro.it
(it will not be granted to sites with advertising/ads or for commercial uses)

